Ako ste se pitali koja je prava sobna biljka za Vaš stan, verujemo da će Vam ovaj tekst pomoći u odabiru, jer je paprat pre svega poznata po tome što zahteva vrlo malo svetlosti i pažnje, a dekoriše prostoriju interesantnim i nesvakidašnjim duhom.
Sobna paprat
Paprat nefrolepis, poznata i pod nazivom “sobna”, “kovrdžava” ili “čupava” paprat, je vrsta paprati koja se gaji baš kao sobna biljka. S obzirom na to da u prostorijama i kancelarijama obično ima vrlo malo prirodnog svetla, sobna paprat se pripremila na to, i potpuno joj odgovaraju uslovi.
Sobna paprat se takodje ubraja u sledeće kategorije:
- Sobno cveće koje se lako uzgaja
- Idealno sobno cveće za Vašu kancelariju
- Sobna biljka koja ukrašava enterijer
S obzirom na to da pripada vrsti kojoj odgovaraju sobni uslovi isti za sve sobne biljke, detaljnije o njihovoj nezi možete pročitati ovde.

Idealno mesto za Vašu sobnu paprat
Sobna paprat takodje lepo opstaje u prostorijama sa povišenom vlagom, kao npr u kuhinji ili kupatilu. Obično joj odgovara i svako drugo mesto u kući bez direktne sunčeve svetlosti, ili neko mesto u senci koje nije blizu promaje, plinske vatre ili radijatora. Optimalna temperatura za ovu biljku je leti od 18-20 stepeni, a zimi od 14-15.
Paprati najlepše izgledaju kada im svetlo dolazi podjednako sa svih strana i zato se često uzgaja u visećim saksijama, iako veoma dobro izgleda i postavljena uza zid:

Ako odaberete da svoju paprat zasadite sami ili presadite je, savetujemo da koristite tresetni kompost. Najbitnije je da:
- Zemljište uvek bude vlažno
- Leti zalivate do tri puta nedeljno, a zimi jednom nedeljno (najbolje kišnicom)
- Prihranjujete je svake dve nedelje od aprila do kraja septembra vodom u koju je dodato tekuće djubrivo za lisnate biljke.
Ukoliko želite da saznate više o temi prihranjivanja kućnih biljaka, možete se informisati u ovom tekstu.
Zalivanje sobne paprati
Kako sobna paprat voli povišenu vlažnost vazduha (čak i do 60%), savetujemo Vam da tokom leta svoju biljku zalivate tako što je prskate redovno vodom bez kreča, a tokom zime je bolje premestiti je u sobu sa suvljim vazduhom. Pri prskanju treba obratiti pažnju da se kapljice zadrže i na donjoj strani listova (a to mnogi zaboravljaju pa im se paprat suši). Ako nemate dovoljno vlage u sobi u kojoj držite svoju biljku, možete je povisiti tako što biljku zasadite u plastičnu saksiju a na podmetaču držite mokre kamenčiće.
Nedostatak vlažnosti primetićete po tome što će Vašoj biljci listovi postati krhki i lomljivi, a da bi izrasli mladi listovi:
- Isecite listove na nekoliko santimetara od zemlje ostavljajući ih samo pri vrhu
- Dobro zalivajte listove koji su ostali zdravi
- S vremenom će i na dnu izrasti novi, zdravi listovi
- (Savetujemo da odsečete listove koji su izrasli nenazubljeni – da ne bi i ostali postali glatki)
Razmnožavanje
Za razmnožavanje ove biljke izuzetno je pogodan period krajem zime i početkom proleća. Razmnožava se na sledeći način:
- Deobom bokora matične biljke:
- Vadi se iz zemlje sa korenom
- Podeli se na dva dela
- Oba se zasade u zasebne saksije
2. Ili je možete uzgajati kao novu biljku iz semena (a procedura je ista kao i kod svih sobnih biljaka pogodnih za Vaš dom)
Na linku možete videti još sobnih biljaka i način njihovog uzgajanja.
Presadjivanje nephrolepis paprati, može se odvijati svake godine u martu ili aprilu, u odgovarajuće plastične saksije (jer one bolje zadržavaju vlagu od zemljanih).

Vrste sobnih paprati
Iako je najpoznatija Nephrolepis, postoji još vrsta paprati koje su pogodne za uzgoj u sobi:
Devojački vlas |
![]() |
Asplenium |
![]() |
Nephrolepis exelatata |
![]() |
Pteris |
![]() |
Otrovna paprat – da li je korisna?
Iako se paprat najčešće naziva korovom, ona ima podosta korisnih osobina – npr, mladi izdanci se koriste u ishrani, a primenljuju se i u poljoprivredi kao zaštita bilju.
S te strane, možemo reći da je otrovna paprat korisna. Ali šta je “otrovna” paprat uopšte?
Pteridium Aquilinum je višegodišnja biljka koja se veoma često sreće u prirodi jer raste na zemljištima visoke pH vrednosti (kisela zemljišta), a čak i na nekim suvim zemljištima (za razliku od sobne paprati koja to ne bi podnela). Ovo je vrsta paprati koja vrlo dobro podnosi zagadjenost vazduha i zemljišta pa je neretko srećemo pored puteva i u urbanim područjima. S obzirom na to da se jako brzo širi, potiskuje ostale biljke i tretira se kao korov, ali je baš zbog te svoje osobine i dosta uporna i teška za uklanjanje.

Kako prepoznati otrovnu paprat
- Izdanak je veoma dugačak
- Brzo se prekida, ali i regeneriše
- Može imati 50 do 200 cm visine
- Koren je jako dubok (često do 50 cm)
- Listovi su takodje jako veliki i mogu imati dužinu do čak 150 cm
- Oblik listova podseća na oblik ptičjeg pera
- Cveta, tj stvara spore izmedju juna i septembra
- Najčešće se razmnožava sporama, ali takodje se može razmnožavati deljenjem rizoma

Kako suzbiti njeno širenje
- Preventivne mere imaju najznačajniju ulogu
- Klasifikacijom (tj pretvaranjem kiselog zemljišta u bazno), stvaraju se nepovoljni uslovi za rast i razvoj ove paprati
- Košenje mladih izdanaka pre stvaranja spora
- Sejanje detelinasto – travnih smesa na livadama ili travnjacima
Odakle joj ovakvo ime?
Paprat iako nije opasna za čoveka, u većini slučajeva jeste opasna za stoku, pogotovo njihove mladunce. Ukoliko sa pašnjaka nije uklonjena, pri ispaši životinje je mogu pojesti i otrovati se (tako npr nastaje rak vimena). Obolele životinje mogu se prepoznati po tome što kasnije daju gorko mleko.
Korist otrovne paprati
Mladi izdanci su neotrovni, kako za ljude tako i za životinje, te se, u odredjenoj meri, koriste u ishrani. Beru se tokom marta i aprila, dok se koren vadi tokom oktobra i novembra. Dok su izdanci još povijeni, mogu se brati, ali čim se isprave postaju otrovni. U japanskoj kuhinji su veoma cenjeni i nalaze se u raznim začinima.
Koren paprati takodje sadrži mnogo skroba, i zbog toga se suši i melje u brašno za pripremanje hleba. Bio je veoma često korišćen kroz istoriju za ove svrhe, a izgleda da je kod nas ostao trag ovakvog pripremanja paprati.

Suvi listovi paprati su se nekada skupljali tokom jeseni i njima se punili jastuci (doduše to se i danas radi). Takodje, mogu poslužiti za izradu kreveta, a za njih se verovalo da čak i leče neke bolesti poput reume i grčeva, pa čak i glavobolje. Doduše, pored ove pozitivne strane verovanja, takodje se smatra da trudnice ne treba da spavaju na ovim krevetima, jer loše utiču na matericu.
Najkorisnija primena paprati naime, jeste u poljoprivredi. U tekstu smo spomenuli da se koristi kao zaštita biljkama i to na sledeći način – od nje se pravi malč (djubrivo). Svojim mirisom, ona tera vaši, stenice i druge insekte (posebno korisna belom luku). Ovo “djubrivo” se pravi od kilograma suve paprati koja se prelije sa 10 litara vode, a primenjuje se i razredjen (u proleće protiv biljnih vaši, vodnom razredom 1:10) i nerazradjen.

Cena paprati
Nadamo se da smo Vam ovim tekstom pomogli da odaberete vrstu paprati za uzgajanje, jer je zaista jedna od najzahvalnijih biljaka (za početnike), s obzirom na količinu truda koju treba uložiti oko nje. Ako se ipak niste odlučili za ovu sobnu biljku, možda će Vam pomoći neki od ostalih tekstova na našem sajtu.
Cena paprati zavisi od vrste i veličine, a detaljnije se možete o tome raspitati u našoj cvećari, ili putem mejla.
Vaša,
Cvećara Elite